Sterilizacija.org

Sterilizacija.org

Sedam dobrih razloga zašto sterilizirati/kastrirati mačku

Mnogi skrbnici mačaka steriliziraju, odnosno kastriraju svoje ljubimce nakon što ih udome i to iz raznoraznih razloga, no još uvijek je velik broj i onih koji to ne čine. Iz takve odluke mogu proizaći mnogi problemi pa su se u promociju korisnosti sterilizacije i kastracije u svijetu uključile i mnoge humanitarne organizacije koje udomljavanje životinje time i uvjetuju.

Naime, mnogi bi problemi bili ublaženi i umanjeni kada bi ljudi bili svjesniji koristi sterilizacije, odnosno kastracije, a mi vam donosimo sedam najvažnijih razloga za tu odluku. Zamolili smo i stručnjake, veterinare da nam potvrde ove razloge i eventualno dodaju još pokoji.

1. Nekontroliran broj legla na ulici

Prvi i vjerojatno najvažniji razlog jest to da je na svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, prevelik broj neželjenih i odbačenih mačića koji se bore za život na ulici. Milijuni se mačaka svake godine eutanaziraju, a 90 posto tih životinja aposlutno je podobno za udomljavanje i život u obitelji, no jednostavno nema toliko interesa, nema dovoljno obitelji koji bi svim tim mačkama pružili topli dom. Jedna nesterilizirana mačka godišnje može na svijet donijeti tri legla s prosječnim brojem četiri do šest mačića. Pa vi računajte...

2. Negativan utjecaj na okoliš

Neželjene mačke koje ne završe uhvaćene i eutanazirane, udomljene ili na ‘hranilištima’, postaju divlje. Procjenjuje se da se populacija divljih, uličnih mačaka brojčano podudara s populacijom mačaka koje žive u domovima. Divlje mačke mogu biti prijenosnici bolesti, ali i ugroziti populaciju glodavaca i ptica na nekim mjestima te tako imati negativan učinak na okoliš. Ako sterilizirate barem vlastitu mačku, osigurali ste se da barem ona neće pridonijeti tom velikom problemu.

3. Neželjeno ponašanje ženki

Ženske se mačke tjeraju nekoliko puta godišnje. Sterilizacijom tako možete spriječiti nekoliko oblika neželjenog ponašanja, uključujući obilježavanje teritorija, sate žalosnog zavijanja kao i činjenicu da u to vrijeme, ako ne želite potomstvo, naravno, morate ograničiti njezino kretanje.

4. Neželjeno ponašanje mužjaka

I o nekastriranim mužjacima je teže brinuti. Spolno zreli mačori često imaju potrebu obilježiti svoj teritorij, a usto njihov instinkt za parenjem je nemoguće kontrolirati ili obuzdati. Zato se nerijetko događa da odlutaju i da ih nema danima jer traže ženku koja se tjera. Naravno, tu se može dogoditi da više ni ne pronađu put kući (jer su primarno vođeni nagonom i ne razmišljaju previše o tome gdje se nalaze), a kastracijom taj crni scenarij svakako sprečavate.

5. Zdravstvene prednosti

Naravno, tu je i pitanje zdravlja. Primjerice, ženke koje su sterilizirane prije prvog tjeranja imaju puno manje šanse oboljenja od raka dojke te sigurno neće razviti pyometru, tešku gnojnu upalu maternice koja može uzrokovati smrt. Osim toga, neželjena gravidnost kod već bolesne ili starije mačke također može imati fatalne posljedice. Ni kod mužjaka situacija nije puno drugačija – kastrirani mačori imaju puno manji rizik od ozljede prilikom sukoba oko ženke, kao i manji rizik problema s prostatom.

6. Psihološke prednosti

Sterilizirane, odnosno kastrirane mačke puno su nježnije prema svojim skrbnicima. Ne samo da su ‘pitomije’, već je i pokazuju puno slabiju sklonost ‘neželjenom’ ponašanju. Puno je lakše ispostaviti dobar i kvalitetan odnos s mačkom kad ne morate brinuti o nezgodnim situacijama u kojima će se nesterilizirana, tj. nekastrirana mačka zasigurno naći kad dosegne spolnu zrelost.

7. Financijska ušteda

Dugoročno gledano, sterilizacija/kastracija će vam uštedjeti novac. Kao prvo, vjerojatno nećete morati kupovati novi namještaj koji je izgrebala mačka koja se tjera ili mačor koji je uporno obilježavao teritorij. Kao drugo, obzirom da sam zahvat nije skup, mogao bi vam uštedjeti novac koji biste vjerojatno u budućnosti potrošili na zdravstvene probleme.

Kako bismo bili sigurni da ovi razlozi vrijede za sve mačke i njihove skrbnike, zamolili smo stručnjake Veterinarske klinike Kreszinger da nam daju svoje mišljenje. Dr. vet. med. Mirna Kadivc nam je odgovorila:

‘Sve prednosti kastracije mačaka koje navodite ispravne su, no napomenula bih da se kastracijom također sprečava prijenos virusnih infekcija poput mačje side i mačje leukemije (nema parenja te konfliktinih situacija između mačaka). Svakako je dobro napomenuti da se kastracijom rješava nagon za parenjem pa mačke koje žive u zatvorenom prostoru su smirenije i vezane uz dom (nema potrebe za skitanjem). Ipak, ne znači da mačka nakon kastracije i dalje neće primjerice uništavati namještaj jer brusi kandže.’

I da ne zaboravimo, često smo puta čuli ili doživjeli da bi skrbnici rado sterilizirali ili kastrirali mačku, no nemaju dovoljno novaca. Ne zaboravite da veterinarske stanice imaju različite cjenike, te da mnoge povremeno nude popuste (zato ih treba stalno pratiti), a neke će ponuditi i besplatnu uslugu što sigurno možete iskoristiti uz pomoć raznih udruga i organizacija koje promiču sterilizaciju, odnosno kastraciju mačaka te će rado pomoći ljudima slabog imovinskog stanja.

Kad je najbolje sterilizirati mačku?

Pitali smo stručnjake

Već duže vrijeme dobijamo upite o tome u kojoj je dobi najbolje sterilizirati, odnosno kastrirati mačku – prije prvog tjeranja, poslije prvog tjeranja, prije nego što počne pokazivati znakove teritorijalnosti, nakon što prvi put obilježi teritorij urinom, prije ili poslije prvog legla itd, itd...

Kako su i odgovori koje dobijamo od veterinara vrlo često različiti, kontaktirali smo nekoliko različitih stručnjaka s tog područja da nam napišu svoje mišljenje. S odgovorima nam se priključila Veterinarska ambulanta Peroković, zatim Specijalistička veterinarska praksa At Vet, Veterinarska ambulanta dr. Janković iz Osijeka te stručnjaci Klinike za porodništvo Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.

Pročitajte njihove odgovore u kojima se uglavnom slažu i nadamo se da više neće biti zabluda oko toga kada sterilizirati/kastrirati mačku.

Mirjana Lukić-Katić

Kastracija, odn. sterilizacija je ispravan način održavanja vaše mačke zdravom i sigurnom. Odabirom kastracije/sterilizacije smanjujemo mogućnost trovanja (mačke nemaju potrebe za lutanjem, a pogotovo mužjaci koji u sezoni tjeranja danima znaju izbivati od kuće pri čemu su još više izloženi mogućnosti trovanja zbog neurednog hranjenja tih dana pa iz potrebe za ‘fast foodom’ mogu se otrovati jer su pojeli nešto što inače ne bi), isto tako smanjuje se mogućnost prijenosa zaraznih bolesti (FIV, FIA, FeLV, FIP i bjesnoće koja je potencijalno opasna za ljude), osiguravamo im zdraviji i dulji život i povrh svega izbjegavamo neželjena legla mačića.

Kastraciju/sterilizaciju je moguće vremenski obaviti neovisno o starosti mačke, ali sterilizacija kod ženki prije prvog tjeranja ima za prednost smanjenje mogućnosti nastanka tumora mliječne žlijezde koji su kod mačaka u većini slučajeva zloćudni. Kastraciju je isto tako poželjno napraviti relativno rano, u dobi od 6 do 7 mjeseci zbog sprečavanja eventualnog obilježavanja teritorija urinom što je kod mužjaka izrazito jakog i neugodnog mirisa, a ako kastriramo mužjaka u navedenom periodu vrlo vjerojatno neće nikad razviti naviku obilježavati teritorij urinom.

Sterilizacija/kastracija u ranoj dobi ima više prednosti jer preveniramo tumore, loše navike (uriniranje), bijeg od kuće, zarazne bolesti koje je vrlo lako pokupiti u prvom spolnom odnosu.

Za kraj, ako dvoumite oko kastracije odn. sterilizacije, imajte samo na umu da priroda koju biste pružili današnjoj mački više nije sigurna za njihovo zdravlje i život. Treba napomenuti da nekastrirani mužjaci i ženke bez ljudske pažnje, izloženi ‘današnjoj (ne)prirodi’ prosječno žive svega 1,4 do 3,2 godine (mužjaci), tj. 3,3 do 4,2 godine (ženke), a životni vijek mačaka može biti dulji i od 20 godina ako imaju pravilnu njegu i brigu. Zato svakako recite ‘DA’ kastraciji/sterilizaciji jer je to ‘DA’ sigurnijem, zdravijem i kvalitetnijem životu za vašu mačku.

Irina Kovačević

Sterilizaciju/kastraciju je najbolje napraviti neposredno prije prvog tjeranja, tj. s oko 5 do 6 mjeseci starosti kad otprilike postaju spolno zreli. Ta dob je najbolja iz razloga što je sama operacija najmanje invazivna (kod ženki se radi samo ovarioktomija jer ne postoje šanse da se sparila, a mogućnost patoloških promjena na reproduktivnim organima je gotovo nepostojeća) dok je kod muških maca to dob u kojoj vjerojatno još nisu počeli s tjeranjem i svime što ono nosi sa sobom (markiranje teritorija, bespotrebno parenje i tučnjave). Također, kod ženki se ranom sterilizacijom uklanja ili drastično smanjuje pojava određenih bolesti koje su primarno hormonski uvjetovane.

Naravno, tu je i razlog što se time drastično smanjuje prijenos nekih bolesti među mačjom populacijom, ali i činjenica kako će se postoperativno mlada maca puno brže i bolje oporaviti nego neka starije dobi.​

Luka Peroković

Naše je iskustvo da su ljudi često uvjereni kako je najbolje pustiti da prođe prvo tjeranje, da maca ima jedno leglo, a mačak barem jednom spari mačku. Prema svjetskim istraživanjima rađenim zadnjih 30-ak godina to će se pokazati netočno, sentimentalno i zastarjelo razmišljanje. Možda prethodna izjava zvuči grubo, ali vjerujte da je izrečena s najboljom namjerom.

Naime, ženke se mogu početi tjerati već u starosti od 4 do 5 mjeseci što znači da mogu ostati i skotne. Tako malen organizam nikako nije spreman iznijeti graviditet u potpunosti, omaciti zdravo leglo i biti spreman za majčinstvo. Uspoređujući s kastracijom odraslih mačaka, zahvat koji se radi u starosti od 4 do 5 mjeseci je jednostavniji, sigurniji i brži, mačka se oporavi puno brže (drugi dan) i manje su moguće komplikacije. Nadalje kod juvenilne kastracije (prije prvog tjeranja) značajno se smanjuje rizik nastanka tumora mliječnih žlijezda koji je jedan od glavnih uzroka smrti mačaka u starijoj dobi. Sprečava se razvoj gnojne upale maternice (piometra) koja također može imati smrtni ishod bilo tijekom zahvata uklanjanja upaljene maternice ili od sepse zbog same upale.

Samom kastracijom se ne mijenja razvoj i ponašanje mačke već joj se dopušta da odraste bez stresa, tjeranja i eventualnog parenja. Kod mužjaka je malo drugačije s obzirom da su im u razvoju mišićno koštanog sustava potrebni testisi jer proizvode testosteron koji je u tome bitan. Dakle, kod mužjaka bi poželjno vrijeme kastracije bilo oko 8 mjeseci starosti, osim u slučaju kada se mačak počne vrlo rano nepoželjno ponašati (uriniranje po stanu, zavijanje po noći, lutanje itd.), tada se preporuča kastracija i u ranijoj dobi uz napomenu da bi mačak mogao biti malo manje razvijen, tj. sitnije građe.

Zaključimo – za ženke je idealno doba kastracije sa 4 do 5 mjeseci starosti, a za mužjake 8 mjeseci starosti.

Stručnjaci Klinike za porodništvo

Azili su preplavljeni napuštenim mačkama, a njihove eutanazije žalosna svakodnevica. Poznavajući mačji spolni ciklus i frekvenciju tjeranja, nekastrirana mačka zajedno sa svojim potomcima u 7 godina proizvede preko 420.000 mačića. Upravo zato je važno kod skrbnika kućnih ljubimaca razviti svijest o važnosti rane kastracije. Često skrbnici pitaju da li je važno da mačka ima barem jedno leglo prije kastracije, ali ne postoji niti jedan zdravstveni razlog koji bi podupirao tu teoriju.

Mačke se mogu kastrirati u svakoj dobi, ako su zdrave. Preporuka je mačke kastrirati prije prvog tjeranja, u dobi od 5 do 6 mjeseci. Ranom kastracijom potpuno se uklanja mogućnost neplaniranog okota i neželjenih mačića. Smanjuje se i rizik od pojave težih, često fatalnih bolesti poput pijometre i tumora mliječne žlijezde iako je navedena prevencija manje izražena nego kod kuja u kojih su navedene bolesti češće. Kastracijom se preveniraju ozljede vezane uz agresivno i teritorijalno ponašanje mužjaka, čime im se omogućuje duži i kvalitetniji život. Kastrirane mačke i mačori manje su skloni skitnji, pa su time i manje ugroženi od opasnih zaraznih bolesti poput FIV i FeLV.

Psihički i fizički razvoj nakon rane kastracije je normalan. Kastracijom prije puberteta rast cjevastih kosti je produžen, ali to ne utječe na značajna odstupanja u visini životinje. Kastrirane mačke sklonije su debljanju od intaktnih. No, na pretilost uvelike utječu tjelesna aktivnost i hranidba, pa se adekvatnim unosom hrane i redovitom igrom s ljubimcem kako bi ih održali fizički aktivnim, pretilost može spriječiti.

Iako je kod kuja zabilježena pojava urinarne inkontinencije nakon kastracije, kod mačaka to nije slučaj. Kod muških mačaka zabilježena je veća pojavnost poremećaja donjih mokraćnih puteva (FLUTD), no oni se javljaju i u kastriranih i nekastriranih mačaka, a povezani su s pretilošću, nedovoljnim kretanjem, hranidbom itd. Promjer uretre kod muških mačaka koji je vrlo važan zbog moguće opstrukcije, također je jedno od pitanja kod rane kastracije, međutim potvrđeno je da je promjer jednak kod kastriranih i nekastriranih mačaka bez obzira na dob u kojoj su kastrirani. U SAD-u se čak preporuča kastracija u dobi od 8 tjedana starosti, a postupak je siguran ako se anesteziološki i kirurški postupak prilagodi dobi pacijenta, s obzirom da su pedijatrijski pacijenti skloniji hipotermiji i hipoglikemiji, a tkivo je izuzetno fragilno.

Mačke su nam previše bliske, stalno su uz nas, pa su skupa s nama razvile određene civilizacijske bolesti poput pretilosti, karcinoma mliječne žlijezde, pijometre i ostalih bolesti koje su uvjetovane njihovim životom uz nas i našom civilizacijom. Zato im dugujemo da im barem pokušamo omogućiti dug, zdrav i kvalitetan život te da ih prije svega kastriramo/steriliziramo.